Japanska kultura

Ne pokušavajte promijeniti svijet

Mnogo ljudi, uključujući poznate filozofe i profesore, govori o promjeni svijeta i u krivu su u vezi s time. Njihova pogreška proizlazi iz činjenice da je promjena u svijetu nastupila uporabom ugljena i nafte.

Prva industrijska revolucija temeljena na ugljenu samo je stvorila industriju oružja jer je vađenje ugljena iz podzemlja još uvijek bilo zasnovano na ljudskom radu.

Druga industrijska revolucija temeljena na nafti promijenila je svijet jer je nafta izlazila iz zemlje bez ljudskog rada, koji je nakon toga zamijenjen motorom s unutarnjim izgaranjem. Ta je promjena nastala korištenjem materijalne energije. Međutim, korištenje materijalne energije u budućnosti neće biti moguće. Klimatske promjene i zagađenje te nestanak zaliha nafte neizbježni su.

To ne znači da trebamo mijenjati svijet. Ideja promjene svijeta zasnovana je na uporabi materijalne energije, a samo se materijalni dio svijeta može promijeniti tehnologijom. Tehnologija ne može riješiti svjetske probleme jer je upravo ona uzrok problema.

Život se ne može mijenjati. Život samo može biti stvoren. Beskorisno je pokušavati mijenjati loše ljude. Jedino što možemo jest čekati da loši ljudi umru i nadati se da će njihova djeca postati dobri ljudi.

Moramo nastojati stvarati dobar svijet umjesto da ga pokušavamo promijeniti.

Japan je imao visoko razvijenu civilizaciju u 19. stoljeću bez upotrebe ugljena ili nafte. Zbog toga je bio u mogućnosti vrlo brzo razviti tehnologiju baziranu na ugljenu i nafti. Mora postojati nešto što može stvoriti most između tehnologije i načina života u japanskoj kulturi.

Uvijek sam se trudio razvijati i podučavati aikido radi stvaranja svijeta budućnosti.

11. travnja 2020.

Kaligrafija autor Mihoko Watanabe Sensei

“MU I”

Do nothing

Što je zen?

Postoji velik nesporazum oko toga što je zen. Očigledno je da je nastao u budizmu i da se razvio u Kini, a da je zatim stigao u Japan. Međutim, zen koji se razvio u Japanu posve je različit od izvornog indijskog ili kineskog, stoga japanski zen ne mora biti dijelom budizma. Čak je i u samom budizmu općepoznato da je japanski budizam prilično različit od onoga u drugim zemljama poput Tibeta, Vijetnama itd.

Najvažnija stvar u zenu jest da to nije meditacija. To je tjelesna praksa tijekom koje nastojimo razviti sposobnost viđenja vlastitog tijela bez obzira na psihu (osjećaje, misli, želje, emocije itd.). Tada shvaćamo da tijelo može odlučno djelovati bez misli o odluci. To je svrha zena i taj uvid uvelike opušta i usrećuje.

25. ožujka 2020.

Zašto se u zenu dugo sjedi?

Kada dugo sjedimo, jako je bolno zadržati tu poziciju. Misli ili želje potrebne su za stvaranje promjene, ali nisu nužne za održavanje jednog te istog položaja. Dakle, na taj način učimo kontrolirati vlastito tijelo bez misli ili osjećaja. Tada je moguće vidjeti svoje tijelo neovisno o psihi.

25. ožujka 2020.

Kaligrafija autor Shin Watanabe Sensei

気

Ki