Osnivač Aikida, Morihei Ueshiba, rođen je u Japanu 14. prosinca 1883. Kao dječak, on je često vidio lokalne nasilnike kako tuku oca zbog političkih razloga. To ga je pokrenulo da postane tako jak da se može osvetiti. Posvetio se teškom fizičkom radu i na kraju postao znalac borilačkih vještina, sa nizom potvrda o majstorstvu u nekoliko stilova džijudžice, štapa, i borbe koplje. Unatoč impresivnim fizičkim i borilačkim sposobnostima, on se osjećao jako nezadovoljan. Tada je počeo učenje u religijama u nadi pronalaska novih dubljih značenje za život, ali je i dalje nastavio razvoj svoje studije Budo sistema, nove / stare  borilačke vještine. Kombiniranjem njegova borilačkog treninga sa svojim vjerskim i političkim ideologijama, stvorio je modernu borilačku vještinu Aikido. Ueshiba je odlučio na ime "Aikido"  1942 ( prva ideja je bila "aikibudo" i "aikinomichi").

S tehničke strane, Aikido ima korijenje u nekoliko stilova džijudžicu (iz kojeg je izveden i moderni judo), osobito daitoryu-(aiki) džijudžicu, kao i umjetnost borenja mačem i kopljem.

Sa  vjerske strane, Ueshiba je bio ljubitelj jedne japanske, takozvane "nove religije," Omotokyo. Omotokyo je bio (ili je) dio neo-šintoizam, a dio društveno-političkog idealizama. Cilj Omotokyo je ujedinjenje čovječanstva u jedno "nebesko kraljevstvo na zemlji", gdje su sve religije ujedinjene pod parolom Omotokyo. Nemoguće je dovoljno razumijeti O Senseia i njegove spise i govore, bez razumjevanja  i shvačanja utjecaja Omotokyo.

Bez obzira što mnogi ljudi misle i tvrde, ne postoji jedinstvena filozofija Aikida. Više je, umjesto toga,  neuređen i tek djelomično koherentna zbirka vjerskih, etičkih i metafizičkih vjerovanja, a koje se prenose usmenom predajom ili se mogu pronaći u raspršenim publikacijama o aikidu.

Neki primjeri: "Aikido je put, i to nije borba i to nije poraz neprijatelja, to je način da se pomirimo svijet i da sva ljudska bića budu jedna obitelj." "Bit Aikido je uzgoj ki-ja [vitalna sila, unutarnja moć, mentalno / duhovna energija]." "Tajna Aikido je da postanemo jedno s univerzumom." "Aikido je prije svega način za postizanje fizičkog i psihičkog samosavlađivanja." "Tijelo je konkretno ujedinjenje tjelesnog i duhovnog a to je stvorilo svemir." I tako dalje.

Na jezgru gotovo svih filozofskih tumačenja Aikido, međutim, mi možemo identificirati najmanje dvije temeljne teme: (1) posvećenost mirnom rješavanju sukoba kad god je to moguće. (2) predanost samo-poboljšanju kroz Aikido trening.